ODRŽANA 52. KOSIDBA NA RAJCU
Koncertom Lene Kovačević završena je ovogodišnja Kosidba na Rajcu, jedna od naših najstarijih turističkih manifestacija
ODRŽANA 52. KOSIDBA NA RAJCU Najbolji kosač, po oceni žirija, je Mirko Kecman iz Bosanskog Petrovca, koji 13 godina kosi na nadmetanjima najboljih kosača u regionu, a na Rajcu je zabeležio petu pobedu, drugu zaredom.Drugo mesto pripalo je Mići Mrđi iz Surduka, a treći je bio Vuk Vučković iz Preljine. U konkurenciji veterana u takmičarskom delu, najbolji je Slovenac Oskar Makari.U ekipnom nadmetanju štafetnog tipa, sa po četiri kosača, pobednik je ekipa Prva kosa Grmeča, druga Srbija, Rajac a  Mrkonjić Grad je treći.Za đidiju, kosača koji najbolje kosi, sa najlepšom nošnjom, odličnim pevačem  i zabavljačem, proglašen je Miloš Pantelić iz Dragačeva i on će sledeće godine kao domaćin predvoditi kosače na 53. Kosidbi.
Pre takmičenja za "Zlatnu kosu", kosilo se revijalno, za merak i dušu. Ne na brzinu i lepotu otkosa, već kroz prikaz tradicije košenja u vreme nekadašnjih moba, kada nije bilo tehnike i mehanike već je tvrda planinska trava košena ručno, uz pesmu, zdravice, vodonoše, namigivanje snašama, ručak na travi i neizbežnu prepečenicu. Za kosački ručak na otkosu pobrinule su se žene iz ljiškog udruženja "Zlatne ruke".
Inače, još krajem 19. veka, počela su okupljanja u vreme kosidbenih moba i vašara za verske praznike kod rajačke česme, izgrađene 1892. godine. I u 20. veku, okupljali su se na Rajačkom vašaru, pored Slavkovčana, i žitelji komšijskih sela, a dolazili su i ljudi izdaleka.  U međuvremenu, okupljanja su ozvaničena i manifestacijom privredno-turističkog tipa 1970, uvek u nedelju po Petrovdanu. Od te prve kosidbe, održane 19. jula, na kojoj su bili odabrani kosači iz ljiške i gornjomilanovačke opštine, obučeni u narodne nošnje sa belim slamnim šeširima, sačuvan je način oblačenja učesnika revijalnog dela manifestacije.


Kosidbu na Rajcu organizovala je Turistička organizacija Ljig zajedno sa ljiškom opštinom a uz podršku Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija.
 
www.turizamsrbije.info