e-TN: Da li ste zadovoljni rezultatima koje je srpski turizam ostvario prošle, 2024. godine?
Turizam
u Srbiji beleži pozitivan trend rasta unazad nekoliko godina, a posebno od pandemije
do danas. Povećan broj dolazaka domaćih i stranih turista, ukazuje da je Srbija
celogodišnja turistička destinacija. Prema barometru Svetske turističke organizacije iz 2024.
godine Srbija je i dalje lider po tempu
rasta prihoda od stranih turista u svetu sa povećanjem deviznog priliva
u prvih devet meseci 2024. godine u odnosu na isti period 2019. godine za 99%. Prema
podacima Narodne banke Srbije, u prvih jedanaest meseci 2024.
godine prihodi od stranih turista iznose 2,5 milijardi evra, što je za 9% više u odnosu na isti period 2023.godine. Prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srbije u 2024. godini
ostvareno je ukupno 4,4 miliona dolazaka turista, što je više
za 5,7% u odnosu na 2023. godinu i skoro
12,7 miliona noćenja,
opet „malo više“ 1,8% u odnosu na isti period
prethodne godine.
Imajući u vidu sve navedene činjenice, bilo bi neskromno kada ne bismo bili zadovoljni postignutim rezultatima u turizmu, što ne znači da nećemo nastaviti sa razvojem još konkurentnije turističke ponude Srbije.
e-TN: Do svih ovih rezultata ne bi došli bez ozbiljnih
ulaganja države. Možete li nam reći koliko su ona ukupno iznosila prošle godine
po svim osnovama?
Po svim osnovama
izdvajanja su iznosila 4 milijarde i 704 miliona dinara odnosno više od 40,2
miliona evra. Sredstva su bila opredeljena za naše redovne konkurse finansiranja promocija, manifestacija
i obuka, Turističku organizaciju Srbije, konkurs turističke infrastrukture i
razvoj ruralnog turizma i kapitalne infrastrukturne projekte u Podunavlju.
e-TN: Da li ove, 2025. godine možemo očekivati
povećanje ili smanjenje ulaganja države u turizam?
Sredstva se opredeljuju prema našoj strategiji,
ali i planovima razvoja. Povećavaju se sredstva za redovne konkurse
finansiranja promocija, edukacija i treninga te finansiranja
velikih infrastrukturnih projekata.
e-TN: Uzlet srpskog turizma poslednjih godina kao i
dobijanje organizacije specijalizovane izložbe EXPO 2027. dovelo je do
ozbiljnih privatnih, kako stranih tako i domaćih ulaganja u naš turizam i to
svakako doprinosi podizanju kvaliteta naše turističke ponude. Očekujete li da
se taj proces nastavi i u ovoj godini?
Nema sumnje da će pozitivan trend rasta srpskog
turizma biti nastavljen i u ovoj godini. Dobijanje organizacije specijalizovane
izložbe EXPO 2027. predstavlja snažan podsticaj za dodatna ulaganja, kako u
infrastrukturu tako i u razvoj različitih turističkih sadržaja.
Već sada vidimo značajan porast interesovanja
stranih i domaćih investitora za različite segmente turizma – od hotelijerstva
i ugostiteljstva, preko banjskog i planinskog turizma, pa sve do ruralnog i
eko-turizma. Pored toga, očekujemo dalji rast broja turista, kako zahvaljujući
promotivnim aktivnostima, tako i zbog konstantnog podizanja kvaliteta usluga i
ulaganja u turističku infrastrukturu. Nastavićemo da radimo na strateškim
projektima i dalje pozicioniramo Srbiju kao atraktivnu i konkurentnu
destinaciju na globalnoj turističkoj mapi.
e-TN: Prvi ste javno progovorili o problemu koji imamo
sa svetski poznatom platformom Booking.com
kad
je reč o oglašavanju neregistrovaniih ugostiteljskih objekata za smeštaj. To je
prvo izazvalo bojazan hotelijera da ne ostanu bez znatnog dela prihoda od
stranih gostiju, a sada ističu imaju problem sa istom platformom jer ih
sprečava u tome da u drugim kanalima prodaje prodaju isti smeštaj po nižoj
ceni, već moraju da drže cenu sa kojom izlaze na Booking. Takođe, žale se i na visinu
provizije koju uzima ovaj rezervacioni sistem koji bez ikakve sumnje koristi svoj monopolski
položaj na tržištu. Imajući u vidu da se preko ovog sistema znatno popunjavaju
naši smeštajni kapaciteti a obaveza je države da obezbedi da svi akteri na
turističkom tržištu imaju jednak tretman, kako po pravima tako i prema
obavezama, kakvi su dalji potezi
resornog ministarstva?
Oglašavanje
neregistrovanih subjekata nije nažalost slučaj samo sa Booking.com platformom,
kada govorimo o stranim platformama za oglašavanje i rezervaciju smeštaja, ali
je za nas važno da smo sa njima kao najzastupljenijom, prvobitno uspeli da ostvarimo
dobar kontakt, održimo konstruktivne sastanke a sa zajedničkim ciljem
iznalaženja najboljeg rešenja. Važno je da su
otvoreni razgovori sa predstavnicima i ja se nadam skorašnjem dogovoru. Svakako
će javnost biti detaljno upoznata sa ishodima svih razgovora.
Što se tiče
uslova pod kojim se naši hoteli oglašavaju i nude svoje kapacitete na platformi
Booking.com, oni su regulisani ugovorom potpisanim i prihvaćenim od obeju
strana. Svakako je reč o ugovorima zaključenim između privrednih subjekata i ni
Ministarstvo turizma i omladine a ni Sektor turističke inspekcije nemaju nadležnost da na ovaj odnos
utiču. Činjenica je da je Booking.com
platforma koja je vodeća za oglašavanje i rezervaciju smeštajnih kapaciteta i u
svetskim razmerama, tako da je razumljiv interes hotelijera da posluju sa
navedenom platformom, јер је то начин да своју понуду
пласирају на глобалном нивоу и осигурају већу попуњеност капацитета.
e-TN: Koji su po Vama ključni problemi koje ima naš
turizam i kako ih rešiti?
Trenutno
stanje na turističkom tržištu nas obavezuje da promišljamo o budućim trendovima
na tržištu radne snage u ovom, za sve nas značajnom, tercijalnom sektoru. Ministarstvo turizma i omladine je u saradnji sa Unijom poslodavaca
bilo uključeno i izradu Strategije veštine radne snage u turizmu kao krovnog
strateškog dokumenta u ovoj oblasti. U skladu sa strateškim ciljevima pomenute
Strategije, usaglašeno je da naše napore treba
usmeriti na kvantitativno i kvalitativno poboljšanje obrazovanja u
turizmu. Posebnu pažnju treba obratiti na prekvalifikaciju
radne snage na lokalnom nivou u svim zanimanjima u turizmu i hotelijerstvu.
Celoživotno učenje je obaveza u svim granama privrede, a naročito u turizmu
imajući u vidu stalne promene na turističkom tržištu koje se reflektuju na
turističku ponudu i turističku tražnju. Takođe, potrebno je raditi na razmeni
kadrova u turizmu sa drugim zemljama Evrope i sveta u smislu usavršavanja i
specijalističkih kurseva iz različitih oblasti u turizmu i hotelijerstvu, kako
bi na evropskom i svetskom nivou poštovali slične standarde u lancima hotela
ali i ostalim uslugama u turizmu.
e-TN: Ove godine, da tako kažem, ističe aktuelna Strategija razvoja turizma Srbije. Možemo li očekivati neka rešenja za pomenute probleme?
Kao logičan sled aktivnosti u cilju održivog
razvoja turizma, strateška politika razvoja turizma Srbije baziraće se na
kriterijumima održivog razvoja turizma Globalnog saveta za održivi turizam. U
maju 2023. godine je potpisan Sporazum o članstvu između GSTC
i Ministarstva turizma i omladine. Svrha ovog sporazuma je ohrabrivanje svih zainteresovanih
strana u Srbiji implementiraju kriterijume održivog razvoja u turističkih
destinacija i turističke privrede (postoje posebni kriterijumi za održivost
destinacija, hotelske industrije i organizatora putovanja).
Očuvanje i
održivo korišćenje prirodnog i kulturnog nasleđa je implementirano u strateške
dokumenta razvoja turizma na nacionalnom i lokalnom nivou i usklađeno sa
strateškim dokumentima Ministarstva kulture kako bi se održivim korišćenje
prirodnih i kulturnih potencijala kreirala konkurentna turistička ponuda
zasnovana na principima održivosti sa ekonomskog, ekološkog, kulturološkog,
sociološkog i društvenog aspekta.
e-TN: Aktuelna društvena dešavanja: protesti, blokade ili kako god to neko voli da nazove verovatno će ostaviti neke posledice i na našu turističku industriju. Postoje li prve procene?
Turističko
tržište je dinamično po prirodi i nije retkost da nepredviđeni događaji utiču
na razvoj turizma u određenim destinacijama. Istorijski gledano, nestabilnost,
bilo da je reč o političkim protestima, ekonomskim izazovima ili bezbednosnim
pitanjima, često dovodi do smanjene turističke tražnje, jer turisti generalno
preferiraju bezbedne i predvidive destinacije.
U
ovom trenutku, iako je još uvek rano za precizne procene uticaja aktuelnih
društvenih dešavanja na turističku industriju Srbije, izvesno je da bilo kakva
vrsta nestabilnosti može imati negativne posledice.
Protesti
i blokade mogu imati višestruke direktne i indirektne negativne posledice na
turističku industriju, naročito u urbanim centrima poput Beograda, koji ima
najveći broj protesta i blokada i koji je glavno odredište stranih i domaćih
turista. Najpre, blokade saobraćajnica i javnog prevoza otežavaju kretanje
turista, bilo da je reč o dolasku sa aerodroma, obilasku turističkih atrakcija
ili jednostavnom kretanju po gradu. Hoteli, restorani, muzeji i druge
turističke ustanove mogu zabeležiti pad poseta usled otežanog pristupa, dok
organizatori turističkih tura mogu biti primorani da otkazuju ili menjaju
planove, što dodatno utiče na kvalitet turističkog iskustva.
Osim
toga, medijski izveštaji i objave na društvenim mrežama često mogu stvoriti
percepciju nesigurnosti, što direktno utiče na potencijalne turiste prilikom
donošenja odluke o poseti. Ako se neke lokacije predstave kao nestabilne,
turisti mogu izabrati alternativne destinacije, što dovodi do smanjenog broja
rezervacija u hotelima, pada potrošnje u ugostiteljskom sektoru i ukupnog
smanjenja prihoda od turizma. Ovi efekti nisu ograničeni samo na vreme trajanja
protesta. Negativna percepcija može trajati mesecima nakon smirivanja
situacije, što produžava period oporavka turističke industrije. Zato je od
ključne važnosti da se pored rešavanja društvenih pitanja paralelno radi i na
strategijama komunikacije i promocije turističke ponude, kako bi se umanjile
dugoročne posledice i povratilo poverenje turista.
Sa
druge strane, pozitivna strana je što se turizam u globalu pokazao kao jedan od
najizdržljivijih sektora, koji se relativno brzo oporavlja nakon kriza. Srbija
je to već iskusila nakon perioda pandemije, kada je zabeležen snažan povratak
turista. Zato je važno pratiti situaciju i nastaviti sa promotivnim
aktivnostima, kako bismo zadržali interesovanje i poverenje turista.
Kao
resorni ministar turizma, nadam se da će se situacija stabilizovati u najkraćem
roku, jer je mirno i predvidivo okruženje jedan od ključnih faktora za održivi
rast turističke industrije. Nastavićemo da radimo na jačanju imidža Srbije kao
sigurne i atraktivne destinacije, uz osluškivanje potreba i reakcija kako
domaćih, tako i stranih turista.